Lukar (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Lukar je selo kod Drniša (Dalmacija), u oblasti Promina. Nalazi se u podnožju planine Male Promine, s njene zapadne strane. Selo Lukarić je više puta dokumentovano u 15. vijeku, zajedno sa tvrđavom Hotiblić, kojom je vladala plemićka porodica Šušeljić. Nakon turskih osvajanja Šušeljići su otišli u Grabarje kod Varaždina, gdje su 1522. dobili posjede (kasnije i u Transilvaniji). U Kandijskom ratu sredinom 17. vijeka postoji više zapisa o harambašama Omeljićima (rimokatolici) iz Lukara i Čitluka, koji su prešli na mletačku stranu i nastanili se na području Šibenika. U Lukaru je stara rimokatolička crkva Gospe Čatrnjske, na čijem se groblju sahranjuju i iz okolnih sela (župa Promina). Pravoslavci su u prošlosti pripadali parohiji Vrbnik.

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 267, pravoslavaca 78 (ukupno 345).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 199, Srba 10, Jugoslovena 1, nepoznatih 4 (ukupno 214).

PRAVOSLAVCI

PANIĆ 

• 1735. Đuka, Luka i Vuk Panić; 1725. rođen Nikola Panić; 1948. godine popisano je 7 Panića u Lukaru.

MEDIĆ – Stevanjdan

• 1735. Ilija, Rade, Nikola, Grgo i Mihailo Medić; 1752. Petar Medić dobio Iliju; 1754. Cvitko Medić dobio Stevana; 1948. godine popisan je 21 Medić u Lukaru.

STOJANOVIĆ – Stevanjdan

• 1765. Petar Stojanović dobio Đuru; nije ih bilo u katastru 1735. godine, pa je moguće da su ogranak Medića; 1948. godine popisan je 31 Stojanović u Lukaru.

NOVAK – Stevanjdan

• 1735. Sava Novaković; 1775. Rade Novak dobio Stevana; 1948. godine popisan0 je 13 Novaka u Lukaru.

RIMOKATOLICI

ČULINA (nadimak Berać u 19. vijeku)

• 1735. Grgo, Luka, Anton, Stipan, Juriša i Miho Čulina

SARIĆ

• 1709. Ivan i Križan Sarić; 1735. harambaša Ignjacio Sarić, Toma, Frane, Mate i Ivan Sarić.

PRGEŠA

• 1735. Ivan Prgeša

PERIĆ (nadimak Katušić u 19. vijeku)

• 1735. Ivan, Frane i Anton Perić.

ČAVLINA

• oko 1850. Andrija, Petar i Luka Čavlina

MANDARIĆ

• oko 1850. Marko, Šimun i Josip Mandarić.

ŠEŠO

• oko 1850. Nikola i Stipan Šešo.

UJAKOVIĆ (ogranak Čulina)

• 1782. Stana Ujaković-Čulina; oko 1850. Jure Ujaković.

Izvori:

• Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
• Podaci iz srednjovjekovnog i turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god. i “Popis nahije Nečven iz 1574. godine, Mešovita građa”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2021. god.
• Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (o Omeljićima) su preuzeti iz knjige “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, Kristijan Juran, 2016. god.
• Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.